Generalizovana ili slobodno lebdeća anksioznost?


Generalizovani anksiozni poremećaj karakteriše konstantna strepnja i zabrinutost zbog raznih nesreća koje bi se mogle desiti. Pored toga anksiozne osobe takođe u telu osećaju uznemirenost i nemogućnost da se opuste, kao i stalno prisutne fiziološke manifestacije straha (vrtoglavica, znojenje, suva usta...)

Zbog osećaja stalne strepnje, ovaj poremećaj nazivaju još i "slobodno lebdeća anksioznost". Jako pogrešan termin koji koriste i psiholozi i neki terapeuti. Zasniva se na gledištu posmatrača, a ne pacijenta. Iz ugla posmatrača osoba se plaši svega i svačega, a nema pravog spoljašnjeg razloga za strah, pa je taj strah bespredmetan, slobodno lebdi.

Iz ugla pacijenta strah je jako logična reakcija, ali na NERACIONALNE PROCENE. Na procene da opasnost postoji tamo gde je nema i da se iza svakog "šta ako..." krije razlog za strah. To "šta ako..." može da seže u nedogled - šta ako poludim, ako umrem, ako se razbolim, ako mi se porodica razboli, ako se desi nesreća, ako se ubijem, ako povredim nekoga.... To je jedna pogrešna logika da samo zato što se oseća napetost i predoseća nesreća ona će se i desiti, zato što postoji mogućnost (uglavnom jako mala) da se desi nešto loše, to će se i desiti. Iako se takva predviđanja ne ostvaruju, strepnja se širi na više životnih sadržaja jer u strahu se razni neutralni signali tumače kao preteći. (Ja imam običaj da koristim analogiju: "Da li se sećate kada ste bili mali i posle horor filma vam je žbun ličio na čudovište? Upravo to se i sada dešava - zato što ste već uplašeni čini vam se da vam preti čudovište, a zapravo geldamo u žbun.)

Otuda sam mišljenja da je samo donekle i ispravno reći generalizovana anksioznost jer se anksiozna osoba ne plaši baš svega, ali strah zaista pokazuje tendenciju da se generalizuje i širi. Ali nije opravdano reći i slobodno lebdeća - bespredmetna, jer dobar kognitivni terapeut može da odredi predmet straha već na prvoj seansi proveravajući klijentove misli koje mu predhode. Mišićna relaksacija koja redukuje simptome telesne napetosti je takođe standardni deo tretmana.

Inače na studijama psihologije se i dalje uči psihoanalitičko tumačenje po kome je anksioznost "lebdeća" i posledica potisnutih sadržaja koji prete da iz podsvesnog prodru u svest. Ukoliko ste anksiozni i na internetu nađete takvu definiciju pa još idete dalje da vidite kakvi su ti sadržaji koje ste potisnuli (agresivni, rodoskrnavni...), velika je verovatnoća da se neopravdano još više prestravite šta se to sve događa u vašoj glavi.

A, najgori mogući scenario koji se redovno dešava je čitanje, uživo savetovanje ili gledanje video snimaka u kome vas moderni nadrilekari i lažni terapauti ubeđuju u magijsku moć mišljenja. Odnosno da samo treba da puno mislite o nečemu i to će vam se ostvariti. Da, nestručna lica zaboravljaju da ljudi imaju i zastrašujuće misli. Onda se anksiozni ljudi prestrave da će tim mislima direkno izazvati neko zlo i posao terapeuta je duplo teži. Zato po hiljaditi put upozorenje – ne nasedajte na govorancije prodavaca magle koji se keze u kameru, radi se o vašem zdravlju!


Autor: Stanojević Stevan, 15.04.2019, 22:04:50

Kontakt